režija: Andraš Demeter k.g.
Adaptacija teksta:
R. B. Brešćanski, Andraš Demeter, Peter Kokai, Žolt Mate, Ervin Palfi, Žirember,
i ansambl
Muzika: Geza Kučera ml.
Scenograf: Andraš Demeter k.g., Nandor Silađi
Kostimograf: Ester Kalman k.g.
Specijalna rekvizita: Saša Senković k.g.
Dizajn svetla: Atila Uri
Korepetitor: Anita Nemeš Nađ k.g.
Scenski pokret: Margareta Taboroši k.g.
Dramaturg: R. B. Brešćanski
Asistent reditelja: Valeria Kočiš
Inspicijent/sufler: Timea Biro
Uloge:
Tata Ibi
Ervin Palfi
Mama Ibi
Monika Pešic
Kapetan Bordir, Medved
Tamaš Hajdu
Kralj Venceslav, Frojd
Andor Kovač Nemeš
Kraljica Rozamunda, Sudije
Žuža Kalmar
Bugrislav, Opozicija
Čaba Ralbovski
Boleslav, Plemići, Scena
Čila Pamer
Ladislav, Duh, Stanislav Leščinski
Nandor Silađi
Car Aleksej, Valika činovnik
Natalia Vicei
Žiron, finansije
Atila Barat
Pil, Ministarstva
Atila Seke
Muzičari
Geza Kučera ml.
Janoš Abraham k.g.
Igraju još:
Vojnici, Narod, Seljaci, Savetnici, Vojnici, Konj Ibi tate, Sav poljski narod, Rusi, Nikola Renski itd.
Alfred Žari (Alfred Jarry, 1873–1907), jedan od rodonačelnika evropske avangarde. Pesnik, pisac, ilustrator, skandal majstor i posvećeni biciklista. Prvu verziju Ibija, napisao je još kao srednjoškolac, 1888, sa petnaest godina, na osnovu kalambura Poljaci, koji su 1885. napisali braća Anri i Šarl Moran, učenici iste gimnazije. Iz tog đačkog vica, na račun profesora fizike Ebera, razvila su se tri pozorišna komada o ocu Ibiju – Kralj Ibi, Ibi rogonja i Okovani Ibi – kao i Ilustrovani almanah oca Ibija. Prvi i najpoznatiji komad, Kralj Ibi, bio je zabranjen odmah posle premijere, da bi se kasnije izvodio u pozorištu lutaka. Druga dva komada nisu bila izvođena za Žarijevog života. U Jugoslaviji je ova predstava izvodjena u Ateljeu 212 od 1964 godine.
